U ovoj sekciji pokušati ćemo opisati i dočarati sve vrlo važne elemente života ŠOKCA, tj. stvari koje njega predstavljaju i bez kojih on ne bih bio u pravom smislu Šokac! Mislimo na: Bećarac, kulin, rakija, konji, selo, oranje, reklja, šešir, te običaje: Svinjokolja, „Ižimača“, poredovnice, …

Kako su se ženili stari Šokci - Hrvati u Baranji

(Po pričanju dide Luke Jakšića)

Neki skupljač narodnih umotvorina rekao je: »Dok narod pjeva slatkom kajdom rođenoga jezika, dok igra kolo, dok se nije počeo stidjeti svoje nošnje i zaboravljati običaje, rodna gruda nije u opasnosti, iako narod robuje pod kulturnim tuđinom.« U takvoj su situaciji stoljećima čamili naši baranjski Šokci-Hrvati. Bili su čvrsti kao klisure. Sve je tako išlo dok i nad Baranjom nije fujuknuo bič krize. Pred borbom za život klonuli su i Baranjci, iako ne sasvim, ali prilično. Još se čuje milozvučna ikavština, još se vije slikovito šokačko kolo, narodna se nošnja čuva kao oči u glavi, ali nestaje narodnih običaja. A bili su lijepi. Da se ne bi zaboravilo, ispičat ćemo kako su se prije 40 godina ženili naši Šokci-Hrvati.

Svinjokolja u Pleternici

PLETERNICA, 13. Prosinca 1935. — Ove je nedjelje bila kod nas u Pleternici glavna sezona klanja svinja, jer je vrijeme malo zahladilo, a blizu je i Božić, te su ovdašnji „mesari“ imali pune ruke posla. Cijena je debe­lim svinjama na nikolinjskom sajmu dosta pala, te su i oni siromašniji mje­štani mogli kupiti svinje za klanje i klati ove godine.

Svinjokolje u Šokadiji

Posebna čar su imale svinjokolje a nije se klalo svinje prije Svetog Andrije, 30. studenog. Pripremala se tada godišnja hrana, a plodovi rada tijekom godine oko ishrane i othranjivanja svinja, godišnjaka, dolazila su na red. Imati puno masti i slanine značilo je blagostanje u kući, o sortnim osobinama svinja nepotrebno je puno govoriti jer je udomaćena svinja bila mongolica, a tek u novija vremena dolaze neke sorte s boljim odlikama u pogledu kakvoće i količine mesa.