U ovoj sekciji pokušati ćemo opisati i dočarati sve vrlo važne elemente života ŠOKCA, tj. stvari koje njega predstavljaju i bez kojih on ne bih bio u pravom smislu Šokac! Mislimo na: Bećarac, kulin, rakija, konji, selo, oranje, reklja, šešir, te običaje: Svinjokolja, „Ižimača“, poredovnice, …

Razdoblje poklada

Sveta tri kralja (6. siječnja) označavaju svršetak božićnih blagdana, a od (7. siječnja) do Čiste srijede, razdoblje je poklada ili karnevala (krnjeval). Intenzivni pokladni običaji i događaji traju nedjelju, ponedjeljak i utorak, pred Pepelnicu (Čistu srijedu). U ta tri dana se gostilo i obilno jelo, posebno u utorak navečer pred korizmu jer je većina ljudi postila sve do Uskrsa. Te dane narod naziva: Velike poklade ili Završne poklade.

Šafingare

U Đakovštinu od Tri kralja pa sve do Pepelnice ide se u šafingare (poklade), pokrije se lice maramom, tilangetom, obrazomili lafrom(vrste maski). Najobičnije je bilo da se muškarci preodjenu u žene i obratno. Ako bi netko i ostao u svome odijelu promijenio bi glas kako ga nitko ne bi prepoznao. Šafingari idu kroz selo ako je dan, a od kuće do kuće idu po mraku. Najviše bi se zadržavali u kućama gdje ima najviše pića. Djeca bi ih se jako bojala i obično bi bježala pred njima. Rijetko bi tko sam išao u šafingare. Uglavnom se išlo u skupinama po troje, četvero pa čak i dvadesetero. Najobičniji su se preodijevali u cigane, trgovce svinjama, svatove, prosjake, demone (đavole). Svi bi oni prolazili kroz selo i pucali kandžijom.

Šaranje tikvica u Slavoniji

Naša narodna ornamentika jedinstvena je po formi i sa­držaju među rukotvorinama mnogih naroda. Naši ženski ručni radovi često su bili predmet proučavanja stranih učenjaka. Za ženskim ručnim radom ni malo ne zaostaje ni naš muški ručni rad. U svakom slavonskom selu nalazi se koji čobanin ili svinjar, koji umije s nožićem u drvetu izrezivati ukusne ornamen­te i figure. Seljaci izrađuju frule, tamburice, kevđije, često upravo umjetničkim duborezom. Među najljepše muške ručne radove spada šaranje tikvica.