U ovoj sekciji pokušati ćemo opisati i dočarati sve vrlo važne elemente života ŠOKCA, tj. stvari koje njega predstavljaju i bez kojih on ne bih bio u pravom smislu Šokac! Mislimo na: Bećarac, kulin, rakija, konji, selo, oranje, reklja, šešir, te običaje: Svinjokolja, „Ižimača“, poredovnice, …

Božični običaji u prosincu od sv. Andrije i sv. Barbare

3. prosinca 1935. Mjesec prosinac u znaku je Božića i bo­žičnih običaja, koji se — iako teško — ali ipak još kako tako uzdržavaju, naročito po selima. Prve zornice o sv. Andriji ujedno su i početak predbožićnog raspoloženja, a isto tako i dan sv. Barbare, kad zapravo počinju božični običaji. Taj dan zaredaju od kuće do kuće »položaji«, sada u glav­nom djeca, i to već rano jutrom, još pri­je zornice.

Risarenje u Srijemu

Risarenjem u Srije­mu bave, se najviše poljodjelski radnici i oni najsiromašniji seljaci, koji nemaju dovoljno svoga zemljišta, da bi ih ono pre­ko godine moglo prehraniti. Oni risare­njem za vrijedne žetve zarade toliko pše­nice, koliko im je nužno, da preko godine opskrbe sebe i svoje kruhom. Siromašni seljak i poljoprivredni radnik zadovoljan je, kada u kući ima dovoljno kruha. Svaki još u zimu zakolje po koju svinju, domaćica se pobrine da uzgoji nešto peradi, a domaćin još pomalo »kirija« i nadničari, pa se tako »uvijek nekako proživi i sve je dobro,samo kada nema u kući bolesti  kakve druge nevolje.

Stari narodni običaji uoči Ivan-dana u Sl.Brodu

24. lipnja. — Građani Slavonskog Broda priređivali su prošlih godina uoči Ivan-dana lijepu večernju svečanost. Od mlinova na Savi puštali su burad s upaljenim petrolejem, po rijeci su plovili čamci iskićeni s raznobojnim lampionima, a pjevačka društva »Davor* i „Sv. Ce- cilija“ vozili su se u brodicama i pjevali sve do samostana. Istovremeno su se puštale u zrak raznobojne rakete, što je toj večeri davalo romantičan iz­gled.