U ovoj sekciji pokušati ćemo opisati i dočarati sve vrlo važne elemente života ŠOKCA, tj. stvari koje njega predstavljaju i bez kojih on ne bih bio u pravom smislu Šokac! Mislimo na: Bećarac, kulin, rakija, konji, selo, oranje, reklja, šešir, te običaje: Svinjokolja, „Ižimača“, poredovnice, …

I. Etnogeneza Šokaca

Do današnjih dana nisu mnogobrojni povjesničari, razni znanstvenici, niti književnici odgonetnuli kvalitetno i na zadovoljavajući način riješili enigmu ''etnik Šokac''. Još od vremena Matije Petra Katančića (18.stoljeće) ta nepoznanica postojećeg i neisčezlog etnikuma sada živućeg na prostorima dijela Bosne (Srednja Bosna i bosanska Posavina), zatim istočnog dijela Hrvatske (Slavonija, Baranja i Srijem), potom dijela Vojvodine (Bačka i Srijem), u susjednoj Mađarskoj, te naposlijetku Bačke u Rumunjskoj, koje čini jednu cjelinu zemljopisno-povijesni prostor, zaokuplja kroz sve to vrijeme pažnju mnogih političkih, gospodarskih, naučnih i crkvenih krugova. Istraživači šokačkog etnikuma, ne samo da se ne slažu u određivanju imena Šokac (iznoseći svoja mišljenja) nego pojedinci ne mogu usuglasiti mišljenja niti o porijeklu tog etnikuma.

Tko je Šokac?

Šokci su stanovništvo naseljeno po plodnim ravnicama koje se prilagodilo ovome području i razvilo zavidnu poljoprivredu. Razne žitarice, kukuruz i drugo glavne su kulture. Polja su im veoma velika i dobro održavana, zasijana pretežno kukuruzom. Sela su duga, s jednom glavnom ulicom (šor) uz koje se nižu obiteljske kuće s gospodarskim zgradama, a unutar njih nalazi se prostrana avlija (dvorište) s neizostavnim bunarom na kotač. Uz obje strane ulice pružaju se kanali preko kojih se manjim nasipom dolazi do kuće. Držanje peradi, napose pataka i gusaka, te svinja od kojih potječe glavnina mesne hrane neizostavne su po šokačkim kućama. Šokci uživaju u svinjskim specijalitetima kao što su šunka, kulen, i slanina. Šljiva i proizvodnja šljivove rakije također zauzima znamenito mjesto.